hr

Pravilno odvajanje otpada ključno je za uspješno kružno gospodarstvo – do 2050. EU želi ostvariti klimatske ciljeve i prijeći na kružno gospodarstvo koje bi trebalo smanjiti emisije CO2 i poticati gospodarski rast

Početkom proteklog tjedna u sklopu programa “Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji”uvodno smo obradili temu ”Polazište kvalitetnog upravljanja otpadom na otocima: planovi i tehnološka rješenja”.

U nastavku ćemo obraditi primjere dobre prakse iz Europe, a potom u idućih nekoliko izdanja upoznat ćemo vas s ključnim otočnim dionicima – poduzetnicima, obrtnicima, predstavnicima javnih samouprava, organizacijama civilnog društva i mladima s područja pet otočnih županija koji će s nama podijeliti mišljenja, stavove i prijedloge na ovu važnu temu.

Kako bi ostvarila klimatske ciljeve do 2050, Europska unija je u okviru Zelenog plana osmislila akcijski plan za kružno gospodarstvo koji se tiče sedam ključnih područja, to su: plastika, tekstil, e-otpad, hrana, voda i hranjive tvari, pakiranje, baterije i vozila, zgrade i građevinarstvo. Više o postizanju kružnog gospodarstva na razini EU-a i načinima odvajanja otpada pročitajte na poveznici.

Danska spalionica otpada

Danska je poznata po ulaganju u zelene tehnologije, a u njenom glavnom gradu nalazi se jedno od najmodernijih kongeneracijskih postrojenja za oporabu komunalnog otpada. Kopenhagen je još 2014. bio proglašen vodećim europskim zelenim gradom, a čak  71% hotela u gradu ima ekološki certifikat.

Danci godinama razvijaju inovativna rješenja za postizanje ciljeva niskih emisija ugljika i energetske neovisnosti. Jedno od uspješnih danskih rješenja je spalionica CopenHill, izgrađena nedaleko od samog središta Kopenhagena. U spalionici se otpad razvrstava te se materijali pogodni za reciklažu ponovno uporabljuju u prizvodnim procesima, a ostatak se spaljuje. Godišnje se 440 00 tona otpada spali i pretvori u električnu i toplinsku energiju za grijanje lokalnih kućanstava, dok se pepeo koji nastaje spaljivanjem koristi se za izgradnju cesta.

CopenHill kompleks izgrađen je na 41 000 m2, a u njega je uloženo oko 13 milijuna eura. Unutrašnjost ovog postrojenja u obliku klina, s kosim zelenim krovom i aluminijskim pročeljem ispunjeno je najnovijim tehnologijama za obradu otpada i proizvodnju energije. Za izolaciju je u gradnji korištena kamena vuna, što doprinosi energetskoj učinkovitosti, dok ujedno štiti radnike i obližnje stanare od požara.

Postrojenje za oporabu otpada ima četiri glavna sastavna dijela: mjesto dostave i bunker za skladištenje otpada, komoru za izgaranje, postrojenje za proizvodnju energije i postrojenje za obradu emisija. 70% tehnologije ugrađene u spalionicu služi za obradu emisija ispušnih plinova i to čini gotovo polovicu ukupne vrijednosti projekta. Uništavanje štetnih emisija omogućeno je selektivnom katalitičkom redukcijom (SCR), zato reakreativci, ali i svi ostali građani okolice ne moraju brinuti o kvaliteti zraka u blizini ovog postrojenja.

Rekreativni centar

Ne samo da Danci od otpada proizvode energiju za opskrbu grada, nego je spalionica CopenHill ujedno i rekreacijski centar. Na krovu spalionice nalaze se planinarske staze, park i skijalište, a pročelje je umjetna stijena za sportsko penjanje. Unutar CopenHilla nalaze se i dvorana od 600m2 za održavanje edukacija i konferencija te uredi koje osvjetljava prirodno svjetlo koje dopire kroz ostakljene proreze između aluminijskih opeka na pročelju zgrade.

Posjetitelji se do skijaškog centra na vrhu uspinju ostakljenim dizalom koje pruža pogled na unutrašnjost spalionice. Na zgradi od 90 metara počinje skijaška staza duga 400 metara, sa zaokretom od 180 stupnjeva na sredini staze. Prema nagibu, staza je podijeljena u kategorije, prve dvije kosine imaju nagib od 14% do 18%, a duge dvije od 20% do 45%. No, ovo skijalište nije prekriveno snijegom već umjetnom zelenom tkaninom.

Prevencija nastajanja otpada u Belgiji

Može se upravljati i samim nastajanjem otpada, primjerice vlasti u belgijskoj regiji Flandriji uvele su mjere koje su za cilj imale smanjenje količine otpada. Cilj je vrlo brzo postignut jer je uvedena naplata odvoza smeća po količini otpada koji se ne može reciklirati. Otvorena je i mreža centara s ambalažom koja se može ponovno koristiti te je uveden sistem „smart“ kartice koja potiče kupnju proizvoda u ambalaži koja se može reciklirati.

Javni namještaj od plastike u Francuskoj

Reciklirani plastični kompozit, uglavnom polietilen, može se koristiti za proizvodnju urbanog namještaja. Kontinuiranim uzastopnim sabijanjem može se iskoristit 96% uzete plastične mase, a od finalnog materijala „recyclena“ na jugu francuske jedna tvrtka proizvodi javni urban namještaj otporan na morske klimatske uvjete, što ga čini zanimljivim vlastima jer ne zahtjeva održavanje.

Talijanska moda od agruma

Na Siciliji se otpad iz industrije prerade agruma koristi kao sirovina za proizvodnju održive tkanine za modnu industriju. U tekstilnoj industriji raste potražnja za celulozom zbog nestabilnih cijena pamuka i ulja, a ova sirovina tu potražnju može zadovoljiti i to bez stvaranja drugog industrijskog otpada i pritom čuvajući prirodne resurse.

Zabrana odlaganja otpada na odlagalištima u Austriji

Jedna od austrijskih saveznih dražava, Štajerska, još je 2004. godine zabranila odlaganje otpada na odlagalištima. Sav prikupljeni miješani komunalni otpad šalje se u postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO) i sortirnice. Mehaničkom obradom se visokokalorični otpad upućuje na energetsku oporabu, a niskokalorični materijali stabiliziraju se biološkom obradom nakon čega su pogodni za odlaganje i prekrivanje zemlje.

Povećana oporaba materijala u Italiji

U talijanskoj provinciji Treviso sav prikupljeni otpad obrađuje se u postrojenju za mehaničko-biološku obradu otpada i tako se 33% otpada pretvara u GIO (gorivo dobiveno od otpada). Nakon uvođenja obrade materijala na postrojenju za materijalnu oporabu i biološku obradu (MRBT), smanjen je udio niskokaloričnih materijala koja se nakon obrade odlažu na odlagališta.

Regionalni centar za gospodarenje otpadom u Sloveniji

Postrojenje regionalnog centra za gospodarenje otpadom Celje sastoji se od sortirnice, kompostane, pogona za rastavljanje glomaznog otpada, odlagališta, MBO postrojenja i toplane. Zaprimljeni miješani komunalni otpad prvo se obrađuje biološkom obradom (stabilizacija i biosušenje), onda se otpad usitnjava mljevenjem, a potom se mehaničkom obradom izdvajaju lake gorive frakcije. Ovaj sustav proizvodi kompost od biootpada, sekundarno gorivo od otpadne lake gorive frakcije miješanog komunalnog otpada i bioplin za električnu i toplinsku energiju. Godišnje se u ovom centru zaprimi 150 000 tona miješanog otpada i 20 000 tona odvojeno prikupljenog biootpada, od čega nastane 30 000 tona reciklabilnog materijala, 7 000 tona komposta i 60 000 tona goriva iz otpada. Na kraju obrade na odlagalište se odlaže samo 5% materijala koji se ne može ponovno koristiti, ali ne šteti okolišu.

Otpadni mulj – nusprodukt reciklaže

I recikliranje ima svoje štetne nusprodukte, jedan od njih je otpadni mulj (paper mill sludge), nusprodukt recikliranja papira i kartona. Ovaj čvrsti ostatak procesa pročišćavanje otpadnih voda industrije celuloze i papira ekonomski je i tehnološki problem. U Europskoj uniji godišnje se proizvede 90 milijuna tona papira i 4 milijuna tona mulja.

Otpadni mulj sakuplja se i  zbrinjava kao komunalni otpad te se odlaže na odlagalištima ili spaljuje, no mogao bi imati korisnu namjenu. Kao alternativni materijal, otpadni mulj poboljšava svojstva cementa i betona dajući im čvrstoću i otpornost na smrzavanje i pucanje, stoga se može koristi u proizvodnji građevnih blokova, panela i zidnih obloga. Mulj se umjesto odlaganja na odlagalištima može koristiti i kao sirovina za pokrov odlagališta, umjesto skuplje gline sličnih svojstava.

Autorica: Dora Čukušić
Naslovna fotografija: Unsplash