Radionica o energetskim zajednicama održana 4. ožujka 2026. u Gradu Korčuli otvorila je pitanje o odgovornosti za otočnu energiju
U srijedu, 4. ožujka 2026., u Centru za kulturu Grada Korčule, održana je radionica u formatu peer-to-peer razmjene iskustava među otocima te između postojećih energetskih zajednica i inicijativa u Hrvatskoj. Radionica se održala u sklopu provedbe ISLET projekta.
Energetske zajednice u Hrvatskoj, kočnice i prilike
Prvo izlaganje održala je Maja Jurišić, predsjednica Pokreta otoka, koja je govorila o trenutnom stanju energetskih zajednica u Hrvatskoj. Zakoni se mijenjaju. Okvir se slaže. Sustav još traži ravnotežu.
Posebno je istaknula izazov s kojim se suočavaju jedinice lokalne samouprave na zaštićenim područjima. Često postoji uvjerenje da se “ne može ništa”. Da su ruke vezane. Ali istina je složenija. Postoje modeli kroz koje i takva područja mogu proizvoditi vlastitu električnu energiju, poštujući prirodu i zakon.
Poruka je bila snažna. Otoci moraju početi upravljati vlastitim nekretninama cjelovito. Ne gledati samo zidove i kvadrate. Već krovove kao potencijal. Prostore kao priliku. Čak i oni koji na otocima iznajmljuju kuće, a veći dio godine žive na kopnu, mogu sudjelovati u modelima dijeljenja energije kroz energetsku zajednicu.
Energetske zajednice nisu ideja za sutra. One su alat za danas.
Od maslina do megavata, kako se rađa nova ideja
Franjo Toić iz Grada Cresa i Energetske zadruge Apsyrtides započeo je svoju priču s poljoprivredom i maslinarstvom, naglašavajući kako je i ta praksa nekada bila neobična i izazovna. Strah od novoga, sumnja u isplativost, sve to bilo je prisutno. Danas maslina simbolizira upornost i dugoročno promišljanje, a Franjo je pokazao da isti princip vrijedi i za energetske zajednice.
Ponudio je svoju pomoć svima koji se odluče na ovaj korak, savjetovanjem i praktičnim iskustvima, s ciljem da se probudi svijest građana i politike o važnosti edukacije, tehnologije, volje i novca. Ključan je, naglasio je, promjena razmišljanja pojedinca. Prednost otoka je manja sredina, što znači da je lakše osvijestiti lokalnu zajednicu nego u većim gradovima, čime otoci mogu postati predvodnici energetske tranzicije.
Ideja je da oni koji proizvode struju istu mogu i trošiti. Rješenje su pronašli u energetskoj zadruzi, inspiriranoj primjerima uspješnih europskih gradova. Naziv zadruge temelji se na grčkom imenu za cresko-lošinjski arhipelag. Franjo je dao i konkretan primjer: jedan stanovnik otoka uložio je u solarne panele i podijelio svoje iskustvo s prijateljima, koji su se potom također odlučili na ulaganje. Tako je krenula priča koja danas okuplja cijelu zajednicu.
Mogućnosti za sve
Goran Čaćić iz Foruma energetskih zajednica, ZEZ, objasnio je da čak i ako netko ne može postaviti elektranu na svom krovu, postoji mogućnost da zajedno s onima koji mogu instalirati veće elektrane dijeli energiju i koristi je.
Također je pojasnio kako investicije u veće elektrane spojene na mrežu donose profit svim članovima zajednice, a ne samo glavnom investitoru. Idealna energetska zajednica, rekao je, je miks onih koji mogu proizvoditi električnu energiju i onih koji žele koristiti istu.
Poručio je: „Dajte nam mogućnost da pokažemo i dokažemo da sve ovo ima smisla. Da je isplativo i vrijedno investiranja i pokretanja.“
Podaci koji pokazuju potencijal
Ivan Zoković Cola iz Pokreta otoka predstavio je rezultate analize za Korčulu, pokazujući detalje o potrošnji i proizvodnji električne energije. Analiza se fokusira na višu tarifu, pregled trošenja u vremenskim intervalima od 15 minuta i usporedbu s mogućom proizvodnjom na lokaciji.
Pokazao je da postoji značajan prostor za nove članove energetske zajednice, uključujući škole, udruge i druge javne objekte. Čak i unutar manjih otoka, godišnja potrošnja električne energije ostavlja prostor da se značajan dio potreba pokrije lokalno proizvedenom energijom.
Naglasio je da ovakav pristup omogućava planiranje, optimizaciju i priključenje novih korisnika, čime se otvara stvarna prilika za razvoj energetske samoodrživosti.
Rasprava koja otvara vrata
Završni dio radionice bio je rezerviran za raspravu i razmjenu iskustava. Pitanja su bila konkretna: kako osnovati energetsku zajednicu, kako uključiti građane, kako financirati prve korake, kako uskladiti sve s prostornim planovima i zaštitom prirode.
Radionica o energetskim zajednicama u Korčuli pokazala je da interes postoji. Da znanje raste. I da su otoci spremni gledati dalje od sezonalnosti i turizma.
Ovo nije bila samo radionica. Ovo je bio početak ozbiljnog razgovora o energetskoj neovisnosti, održivom razvoju i lokalnoj odgovornosti.
I možda najvažnije, bio je to podsjetnik da energija nije samo struja. Ona je zajedništvo.
Co-funded by the European Union under Grant Agreement No. 101120073.
Views and opinions expressed are however those of the author(s) only and do not necessarily reflect those of the European Union or CINEA. Neither the European Union nor the granting authority can be held responsible for them